Industrija 4.0 je pojam koji se često spominje kako u IT, tako i u poslovnom svijetu.
Šta tačno predstavlja ovaj fenomen, poznatiji kao četvrta industrijska revolucija, i kakve će posljedice imati po banke?
Pre nego što odgovorimo na ova pitanja, želio bih da istaknem jednu stvar. Industrija 4.0, kao i svaka druga revolucija, je u najširem smislu – promjena. A svaka promjena, pozitivna ili negativna, izaziva određenu dozu straha. Ovdje ne mislim konkretno na banke, niti samo na poslovni svijet. Mislim na sve nas. Bilo da je riječ o promjeni posla, grada, rutine – nepoznato i novo uvijek poljuljava osjećanje sigurnosti. Činjenica je, ipak, da su promjene neophodne. Ako želimo da se razvijamo i idemo naprijed, moramo da ih prihvatimo, prilagodimo im se i iskoristimo ih. Jer, koliko god neizvijesne i teške bile, promjene su prije svega PRILIKA. Kako ovu analogiju možemo da primjenimo na bankarstvo u industriji 4.0?
Četvrta industrijska revolucija je obilježena usponom digitalnih tehnologija: cloud, big data, Internet of things, analitika, mašinsko učenje… Kao takva, ona drastično mijenja način rada, a naročito odnos tehnologije i čovjeka (tehnologija više nije samo podrška, već i zamjena za manuelni rad).
Industrija 4.0 podrazumijeva procesnu automatizaciju, koja ubrzava razvoj proizvoda i omogućava kreiranje novih biznis modela. Primjenom automatizacije stvara se okruženje prilagođeno svim poslovnim procesima – od ideje, preko dizajna, razvoja, marketinga i prodaje.
Zbog svega navedenog, industrija 4.0 je šansa za kompanije da ubrzaju, pojednostave i unaprijede procese, uz uštedu vremena i resursa. Ujedno, ovaj koncept stvara i neku vrstu “tehnološkog darvinizma.” Kompanije koje ne uspiju da se prilagode promjenama i transformišu način na koji razvijaju proizvode neće opstati na tržištu, koje će pripasti “najdigitalizovanijima”.
Za banke, automatizacija procesa nije nov koncept. Uz sve manje marže i rastuću konkurenciju od strane fintek kompanija i digitalnih startapa, banke se već duže vrijeme okreću tehnologijama da bi smanjile troškove, optimizovale procese i ubrzale isporuku proizvoda i usluga. Dodatan pritisak dolazi i od klijenata, koji imaju sve veća očekivanja i sve više izbora.
Bankarstvo u kontekstu industrijske revolucije podrazumijeva još veći nivo digitalizacije. Kao što se očekuje da autonomni automobili jednog dana postanu standard, tako će i “banka budućnosti” biti u velikoj mjeri digitalna. Ali, na tom putu je čekaju razni izazovi.
Za početak, bankarstvo je industrija koja se i dalje u velikoj mjeri oslanja na ljudske resurse. Dosta back-office procesa i aktivnosti uključuje manuelni rad, koji podrazumijeva i veće troškove, mogućnost grešaka i sporije izvršavanje procesa. Ovakav sistem utiče na brzinu digitalne transformacije. Kada se na to doda i kompleksnost pojedinih legacy sistema, jasno je da tradicionalno bankarstvo ne može preko noći da se prilagodi industriji 4.0.
Kao što sam spomenuo, banke su već upoznate sa tehnologijom za automatizaciju procesa. Sistemi kao što je Business Process Management (BPM), koji objedinjuje metodologiju i softverske alate za modelovanje, implementaciju, izvršavanje, nadgledanje i optimizaciju procesa se često implementiraju u bankarskim institucijama. Ovi sistemi služe za redizajn postojećih procesa i čine važan dio strategije procesne automatizacije. Ali postoji i korak dalje.
Robotska procesna automatizacija (RPA) je tehnologija koja replicira ljudsku interakciju sa kompjuterskim softverima. Za razliku od BPM-a i sličnih sistema, ova tehnologija ne optimizuje procese tako što će ispitati i eliminisati uska grla. Njena glavna svrha je da ubrza izvršavanje procesa kroz automatizaciju repetativnih zadataka. Dvije ključne razlike između BPM-a i RPA su:
RPA je softverski koncept BPM je pristup upravljanju procesima
RPA može lako da se prilagodi bilo kojem BPM sistemu BPM može da primjeni RPA kao jedan od pristupa u eliminisanju uskih grla
Robotska procesna automatizacija je brz i jednostavan način za banke da automatizuju razne procese i:
Dešava se da klijenti, kada čuju riječ “roboti”, pomisle da je riječ o futurističkoj tehnologiji koja je kompleksna za implementaciju. A zapravo je suprotno. Jedna od najvećih prednosti robotske automatizacije je njena jednostavna primjena. Banke ne moraju da angažuju skupe IT stručnjake kako bi koristile RPA tehnologiju. Implementacija nije rizična, traje od nekoliko dana do nekoliko nedelja i ne iziskuje zahtijevna ulaganja. Uz drastično povećanje efikasnosti koje donosi redukcija maneulnog rada, banka može vrlo (lako) da povrati investiciju u ovu tehnologiju.
Implementacija robotske automatizacije je most između manuelnih procesa i kompletne automatizacije. Kao jedan od glavnih elemenata industrije 4.0, ova tehnologija pomaže bankama da naprave korak naprijed u digitalnoj transformaciji.
S obzirom da veliki broj naših klijenata pripada finansijskom sektoru, uvijek težimo da pratimo i ponudimo najaktuelnije tehnologije za digitalno bankarstvo. U domenu robotske procesne automatizacije, to je IBM RPA. Više o ovoj tehnologiji možete da pogledate na: http://ibmhybridcloud.lookbookhq.com/rpa . Za kraj bih dodao…
Pravilo igre u industriji 4.0 je isto – banke koje među prvima implementiraju nove tehnologije će poslovati konkurentnije. RPA (kao i druge promjene) treba da se posmatra kao prilika. Prilika za brže, efikasnije i profitabilnije bankarsko poslovanje – odgovor na izazove budućnosti.
